ZACA REDEK BUBULALE UAI-OLI
MANEIRA OINSA ATU SERING DATA LIU HUSI KOMPUTADOR IDA BA KOMPUTADOR SELUK
KOMPUTADOR
1. DefinisaunKomputadorDisiplinalisaun KOMPUTADOR hahu mosu kuaze iha tinan 1940 ba leten. Liafuan Komputador rasik mai husi lingua Latina COMPUTADOR nebe signifika katak konta kasura. Tanba barak liu programa komputador, ida-ida fo idea ketak-ketak konaba definisaun komputador. Maibe tuir nia baze, komputador funsi ona atu halo prosesu sura ka konta. No mos tanba iha juntamentu entre hardware no software, komputador signifika katak sasa ne elektronik nebebe le uza atu hetan dadus no depois halo prosesu. Ne’emak sasan elektronik ida nebe bele halo aritmatiku, lojika, no halo prosesu dadus tuir programa nebe mak funsiona.
Maibe tanba iha dezenvolvimentu konaba teknolojia, funsaun komputador mos hahu muda hodi halo buat barak hanesan jogos ka games.
2. Istoria Komputador
Dezenvolvimentu teknolojia Komputador hahu aumenta iha tinan 1940 nia laran.Rihun barihun komputador komesa muda no desenvolmento komputador komesa hamosu makina nebe iha kapasidade bo’ot no iha hanoin nebe mos bo’ot. Iha tempu ne komesa mosu jerasaun komputador. Iha jerasaun lima (5) no ida-ida iha nia karakter istikarasik.
2.1. Komputador jerasaun Primeiro( 1942-1952 )
1). Uza teknolojia (vakum)
2). Sobele halo prosesu kona rihun barihun file iha tempu badak nia laran deit.
3). Belerai ou guarda 10.000 – 20.000 file
4). Uza veranda magnetiku. Veranda magnetiku signifika kelu-kelu besik ’nebe bele fo kbi’it ba magnetiku liu husi diresaun rua.
Exemplo :
I. ABC – komputador digital elektroniku primeiru (1937-1942) husi John V. Atanasoff no ajuda husi Clifford Benry.
II. ENIAC – contribui husi John W.Mauchly no J.Presper Eskert. Halo iha tinan 1945-1946, ne komesa avansa ona.
III. EDVAC, EDSAC no UNIVAC 1,IBM 709 – Husi John Von Neummann, Mauchly no Eskert (1951)
IV. IBM 700 (1953)
V. IBM 650 (1959)
Frakeja husi komputador jerasaun primeiru
1). fiu Hampa gas nebe bo’ot presija elektrisidade nebe mos bo’ot.
2). Fiu-fiu bele a’at lalais no utiliza komputador la hate neo instal atu bele hatene komponente komputador nebe’at.
3). Lingua nebe uza mak lingua makina nian (machine language) hanesan add, push, jump, sub, no seluk-seluk tan. No sira ne’ e difisil atu komprende lalais.
2.2. Komputador jerasaun Segundo (1959-1964)
1). Uza transistor atu hodi troka tiub gas nian.
2). Halo husi sai fiku nain tolu iha Bell Laboratium hanesan Bardeen, H.W.Brittain, ho W.Shockley.
3). Transistor signifika sasan elektroniku ida nebe funsiona atu muda sinais elektriku sira.
4). Atu troka nia eskritorio tenke liu husi komputador seluk.
5). Uza nia pita rasik atu bele halo prosesu ruma.
6). Uza lingua simbolik.
7). Ki’ik, kaman, baratu, kleur, no fasil atu uza.
8). Lingua forma tuir sistemaa vansa dunian.
9). Mais husi transistor mak ki’ik, menus elektrisidade, no diakliu duke tiub gas.
2.3 Komputador jerasaun Terseiro (1964-1970)
Maske transistor iha mais nebe diak duke tube vakum, maibe transistor kria manas nebe bo’ot. Ita bele dehan katak ne’e bele estraga komponente balun husikomputador laran. Jack Kilby, iha tinan 1958 kria IC (Intregate Cirkuit). IC halo hamutuk komponetel ektroniku atu . No depois, saint sira hatama tan komponente sira iha chip nebe hanaran semikonduktor. No ikusmai, modelu komputador saiki’ikliu tan tanba komponente iha chip nialaran. Iha jerasaunTerseiro ne’e, komputador mos bele uza ona sistema operasaun (Operating System) nebe bele hola’o programa diferente iha programa prinsipal no bele halo koordenasaun ho memoria komputador.
2.4 Komputador jerasaun Quartu (1971-1999)
Depois de kria IC, objektivu dezenvolvimentu komesa tama ona ba faze mais avansadu. Large Scale Integration (LSI) bele tau ka kontamina atus ba atus komponente iha chip. Iha tinan 1980, Very Large Scale Integration (VLSI) bele tau ka konta minarihun barihun komponente iha chip.
2.5 komputador jerasaun Qintu (2000 to’o agora)
1). Baratu no belehare’e, rona, koalia, no hanoin hanesan ema.
2). Iha matenek atu hanoin hanesan ema, foti desizaun mesak no bele estuda rasik husi sala.
3). Bele hala’o servisu ho sistema maneira diferente no bele halao servisu nebe’e barak iha tempu hanesan.
4). Lalais no iha kbi’it atu estuda no foti desizaun mesak.
Exemplu:
a. Komputador Pentium III
b. Komputador Pentium IV
NB :
Ne mak jerasaun komputador hahu husi primeiru to’o agora. Ita hotu la hatene jerasaun komputador ho modelu oinsa mak sei mosu mai iha futuru. Karik ( ita hotu hein ) iha tinan ruanulu tan sei mosu jerasaun nebe ho sistemas mais avansadu liu tan no servisu ema humanu nian sei entre hotu ba komputador mak hala’o rasik. Buat ida deit ita bele halo mak ita la bele falta informasaun kona ba mundo teknolojia nebe mak sempre aumenta iha oras ba oras ho sistema no modelu nebe avansadu tebes. Ikus liu hau so bele aumenta tan “ Mundo agora so domina husi ema sira nebe mak domina informasaun“
KONHESEMENTO GERAL BA KOMPUTADOR
Liafuan komputador mai husi lian Latina katak “Computare” nebe ho signifika katak “sura”.
Komputer katak grupo ida husi instrumentu elektroniku nebe komposto husi instrusaun input, instrumentu nebe halo procesamento ba input no instrument output nebe mak bele fo sai informasaun no servisu otomatikamente.
Klassifikasaun komputador tuir procesamento dados sei fahe ba parte tolu, mak hanesan tuir mai ne,e :
Komputador Analog katak komputador nebe uza ba procesamento dados analog ka kontinuasaun.
Komputador Digital katak komputador nebe uza ba procesamento dados digital deit.
Komputador Hibrid katak kombinasaun hosi komputador anlog ho komputador digital nebe mak halo procesu ba dados kualitativo no kuantitativo.
Klassifikasaun komputador tuir medida fisiko sei fahe ba 5 :
Super Computer
Mainframe Computer
Mini Computer
Workstation Computer
Micro Computer
Klassifikasaun komputador tuir ninia objectivo nebe atu uza, sei fahe ba rua (2) :
Komputador ba objectivo especialidade katak komputador nebe mak uza deit ba necessidade special no sei halo servisu oin ida deit, exemplo komputador ba halimar game.
Komputador ba objectivo jeneralidade katak komputador nebe bele uza ba necessidade geral no bele halo servisu oin-oin, exemplo PC, Laptop, Notebook, nst.
Klassifikasaun komputador tuir gersaun ka historia komputador nia sei fahe ba lima (5) :
Gerasaun I (Primeiro) nebe mosu iha tinan 1946-1959.
Gerasaun II (Segundo) nebe mosu iha tinan 1959-1964.
Gerasaun III (Terceiro) nebe mosu iha tinan 1964-1970.
Gerasaun IV (Quarto) nebe mosu iha tinan 1970-1990.
Gerasaun V ( Quinto) nebe mosu iha tinan 1990 to’o agora.
Procesamento dados nebe uza komputador hanaran procesamento dados elektroniku.
Dados mak hanesan rekoila akontecimento nebe mak foti husi realidade ida nebe mak seidauk iha significado ba ema nebe atu simu no sei precisa procesu tan.
Informasaun katak rezultado husi procesamento dados ba formatu ida nebe signifikativo liu.
Sirkulasaun procesamento dados elektroniku sei fahe ba parte 5 :
Origination mak procesu primeiro nebe mak sei halo rekoilamentu ba dados no sei hatama dados refere ba dokumentos basiku.
Input katak procesu hatama dados ba komputador liu husi instrumento input ka input device
Processing katak procesu procesamentu dados iha komputador laran ho insturmento procesu (processing device)
Output katak procesu produsaun output husi rezultado procesamentu dados ho instrumentu output (output device).
Dirtribuition (distribuisaun) katak procesu halo distribuisaun rezultado husi output ba parte nebe mak iha direito atu hetan ka precisa informasaun.
Storage katak procesu atu rai rezultado husi procesamento dados.
Struktura (hirarquia) dados sei fahe ba parte 4 :
Byte : unidade ki’ik husi dados.
Field
Record
File
Sistema komputador forma husi elemento inportante tolu (3) mak hanesan hardware, software no braiware.
Hardware : komponente fisiku sira nebe ita bele hare’e no kaer ho liman, mak hanesan input, processing no output.
Input : procesu hatama dados ba komputador laran liu husi komponente input. Exemlo keyboard, mouse, nst.
Processing : procesu procesamento dados ho komponente procesamentu nian (processing device). Exemplo : CPU (Central Processing Unit)
Output : procesu produsaun output husi rezultado procesamentu dados ho instrumentu output (output device) nebe sai hanesan informasaun ba ema nebe precisa. Exemplo output device Monitor, Printer, speaker nst
Software mak hanesan instrumentu no programa sira nebe iha komputador nia laran nebe bele hare maibe labele kaer ho liman. Software sei fahe ba parte 2 mak hensan sistema operasaun no program aplikasaun.
Sistema operasaun mak software ida nebe halo kontrolu no halo koordenasaun entre hardware no progama aplikasaun sira iha komputador laran.
Sistema operasaun nia fungsaun atu halo interpretasau entre hardware dan software. Exemplo Windows, Linux, Dos, Mac OS, nst
Programa Aplikasaun mak software ida nebe bele determina katak oinsa uza rekursu ida atu resolve problema husi ema nebe uza komputador (user). Exemplo Microsoft Office Word, Excel, Power Point, Photosop, Access, Visual Basic, nst.
Brainware (rekursu humano) mak ema nebe iha kapacidade ka rekursu halao servisu ho komputador. Brainware sei fahe ba 3, mak hanesan Analizador ba sistema, programador no operador.
Analizador ba sistema mak ema nebe nia fungsaun atu halo studu, analiza, no kria sistema ida elektronikamente tuir aplikasaun nebe user hakarak.
Progaramador maka ema nebe halo progarama tuir especialidade programa komputador nian. Operador mak ema nebe nia fungsaun ka servisu halo operasaun ba komputador.
Media rai dados iha komputador nia laran hanaran memoria. Memoria komputador sei fahe ba rua mak henesan memoria internal no memoria external.
Memoria internal iha rua mak henesan Read Only Memory (ROM) no Random Access Memory (RAM)
ROM: mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa sira nebe mai husi pabrika komputer rasik no sei le’e husi ema nebe uza komputador.
RAM: mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa no dados wainhira komputador sei moris ka provisorio deit.
Memoria external mak memoria sira nebe bele rai programa ka dados ho durasau tempo nebe kleur, exemplo Diskette, Hardisk, DVD-R, DVD-RW, CD-R, CD-RW, Flash Disk, nst.
CD-ROOM : fatin nebe atu tau CD ba komputador laran atu komputador bele le’e dados ka programa husi CD.
DOS : Disk Operation System
BIOS : Basic Input Output System
Micsoft office mak programa aplikasaun ida nebe halo husi kompania Microsoft Corporation, nebe composto husi Microsoft word, excel, power point, access nst.
Microsoft office Word mak programa aplikasaun procesamento ba textu (word processor) nebe bele halo relatorio, dokumentos, brosura, tabela, nst.
Microsoft office Power Point mak programa aplikasaun nebe ita uza atu halo aprezentasaun.
Microsoft office excel mak programa apliksaun nebe ema atu halo kontazen ba dados.
Jeralmente struktura keyboard sei fahe ba parte 4 :
Typing keys (butaun ketik) : parte keyboard nebe komposto husi latra, número no simbolo sira.
Numeric Keys : parte keyboard nebe komposto husi número no simbolo operasaun aritematika.
Function keys : parte keyboard nebe komposto husi fungsaun sira nebe espesifiku mak hanesan butaun F1 to’o F12.
Control keys : parte keyboard nebe komposto husi butaun controlo nebe bele halo controlo ba sira seluk, hanesan home, end, insert, delete, page up, page down, control (ctrl), alternate (alt) dan escape (esc).
Fungsaun Keyboard iha Microsoft office :
CTRL + A : atu halo metan ka hili texu tomak
CTRL + B (Bold) : atu halo letra sai bukar ka mahar
CTRL + C : atu kopia textu
CTRL + E : atu muda parágrafu ba klaran
CTRL + I (Italic) : atu halo letra hatoba tesik
CTRL + J : atu halo parágrafu sorin-sorin hanesan
CTRL + L : atu muda parágrafu ba sorin karuk
CTRL + N : atu loke dokumentos foun
CTRL + P : atu print dokumentos
CTRL + R : atu muda parágrafu ba sorin los (kuana)
CTRL + S (Save) : Untuk menyimpan lembar kerja
CTRL + U : atu halo lina iha textu nia okos
CTRL + W : atu taka area microsoft office nebe mak aktivu hela
CTRL + X : atu tesi textu ka imagen hodi muda ba fatin seluk
REDE COMPUTADOR
Maneira Oinsa atu fahe Data liu husi komputador ida ba komputador seluk
Maneira atu sharing Data
- See more at: http://kuc0pas.blogspot.com/2013/02/cara-membuat-menu-tab-multi-widget-di-blog.html#sthash.7aX8gcN8.dpuf
Maneira sharinga Data
A. INTRODUSAUN REDE KOMPUTADOR
Rede Komputador sai hanesan konjuntu ida husi komputador, printer, nune mos ho instrumentu seluk tan ne’ebe halo ligasun hodi sai ida deit. Informasun no dadus sira sei halai husi kabel no mos la liu husi kabel ne’ebe bele fasilita ema ne’ebe uja rede refere nune fasil hodi bele fahe informasaun no dadus ba malu ho diak, uja hamutuk fasilidade printer no fasilidade husi Hardware/Software ne’ebe halo ligasaun husi rede. Kada komputador, printer ka periferal ne’ebe halo ligasaun ho rede hanaran Node. Iha rede nian sei inklui komputador 2, sanulu, atus no milhaun node. Tipo rede sira, Em jeral rede komputador fahe ba parte lima mak hanesan:
1. Local Area Network (LAN)
Local Area Network (LAN), sai hanesan rede komputador privadu ida ne’ebe iha area ida nia laran ka iha eskola ida nia laran ne’ebe ho medida to’o kilometro. LAN baibain uja atu halo ligasaun husi komputador privadu no Workstation husi kantor perusahaan ka kompanha ida nia laran atu bele uja hamutuk rede (resource ne’ebe hanesan printer) no bele troka informasaun ho diak.
2. Metropolitan Area Network (MAN)
Metropolitan Area Network (MAN), ne’e nia base sei uja liu versaun LAN ne’ebe ho kapasidade boot no enjeralmente uja teknologia hanesan ho LAN. MAN bele inklui iha kantor sira no kompanya ne’ebe besik malu nune mos sidade, no atu bele explora presijasaun privadu (setor privadu) ka jeral. MAN forsa apoiu dadus no lian, no bele mos halo ligasaun ho rede kabel televisaun.
3. Wide Area Network (WAN)
Wide Area Network (WAN), atu alkansa inkliu iha area geografia ne’ebe luan, dalabarak inklui iha Nasaun no bele mos iha ilha. WAN konsiste husi konjuntu Mesin sira ne’ebe iha objetivu atu halao program (aplikasaun) husi usada.
4. Rede (Jaringan)
Tuir lolos iha rede barak ne’ebe inklui iha Mundu ida ne’e, dalaruma uja Hardware no Software ne’ebe la hanesan. Ema ne’ebe uja rede iha hakarak tebes atu bele halo komunikasaun ho ema ne’ebe uja rede seluk, iha hakarek hanesan ne’e presija ligasaun entre rede nebe dalabarak la kompatibel no la hanesan. Dalabarak atu uja metode refere sei presija instrumentu ida ne’ebe naran Gateway define atu halo ligasaun no bele ejekuta tradusaun ne’ebe presija, bele Hardware no Software. Konjuntu husi rede ne’ebe halo ligasaun ne’e mak hanaran rede.
5.Rede La Ho Kabel (Wireless)
Rede la ho Kabel (Wireless) sai hanesan solusaun ida ba iha komunikasaun ne’ebe labele halo husi rede ne’ebe uja kabel. Tamba dalaruma ema ne’ebe hakarak simu informsaun ka halo komunikasaun apesar ita iha kareta leten ka iha aviaun leten, maka absoluta sei presaja Rede nebe la uja kabel (Wireless) tamba koneksaun rede la posivel atu liga iha kareta leten ka iha aviaun leten. Tan ne’e agora dadaun rede la uja kabel barak mak uja servisu diak satelit no forsa fo kapasidade asesu lais liu ne’ebe kompara ho rede uja kabel.FTP (File Transfer Protocol) FTP (File Transfer Protocol) ne’ebe sai reprejenta hanesan rede estandar ne’ebe bele uja atu manipula, troka ka fahe file liu husi rede ida ho basiku TCP/IP. FTP halo iha arsitektur Client – Server. No explora koneksaun no kontrola dadus aparte entre aplikasaun Clinete no Server. FPT mos dalabarak uja ba iha komponente aplikasaun atu otomatika tranfere atu halo funsaun ba iha programa internal.
TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol).
TCP/IP katak komunikasaun dadus standar ne’ebe uja husi komunidade rede iha prosesu troka dadus husi computador ida ba komputador seluk iha rede internet. Protokolu ida ne’e sei la hamrik mesak, tamba protokolu ida ne’e forma husi konjuntu protokolu (Protocol Suite). Protokolu ida ne’e mos sai hanesan protokolu ne’ebe ema barak uja iha momentu ida ne’e. Dadus refere sei implementa fila fali ba iha modelu Software iha sistema operasaun. Termu ne’ebe fob a iha Software ne’e mak TCP/IP stack.
B. SASAN NE’EBE PRESIJA ATU MONTA REDE KOMPUTADOR
1. Kabel UTP : funsaun atu halo ligasaun entre komputador ida ba komputador seluk no kabel ne’e mak sai hanesan dalan atu halo koneksaun.
2. Konektor RJ-45 : sai hanesan peripheral ida ne’ebe atu liga ba kabel UTP nia tutun.
3. Tang Crimping : sai hanesan instrumentu ida hodi uja atu tesi kabel UTP no atu habit kabel nia tutun.
4. LAN Tester : sai hanesan instrument ida ne’ebe atu koko valor husi kabel ne’ebe ita halo.
HUB (Hubungan)/Ligasaun : sai hanesan instrumentu ida ka dalan ida atu liga kabel stright husi komputador ba Hub no husi Hub ba komputador seluk.
Depois de Instrumentu no Material hirak ne’ebe temi iha leten ne’e prepara ona, agora bele monta ona kabel, hare nia dejenhu iha okos:
Tuir Mai Dejenhu Kabel:
1. Kabel Cross
Formasaun parte A Formasaun parte B
o Mutin Verde Mutin Orange
o Verde Orange
o Mutin Orange Mutin Verde
o Ajul Ajul
o Mutin Ajul Mutin Ajul
o Orange Verde
o Mutin Coklat Mutin Coklat
o Coklat Coklat
Funsaun atu:
Haliga direitamente husi PC· ba PC no la liu husi HUB/Switch.
2. Kabel Stright
v Formasaun parte A Formasaun Parte B
o Mutin Orange Mutin Orange
o Orange Orange
o Mutin Verde Mutin Verde
o Ajul Ajul
o Mutin Ajul Mutin Ajul
o Verde Verde
o Mutin Coklat Mutin Coklat
o Coklat Coklat
Funsaun atu:
Haliga· PC ho uja HUB/Switch.
C. LALAOK MONTA REDE PEER TO PEER UJA KABEL CROSS HO KOPUTADOR RUA
1) Monta Kabel
Primeiru hasai kabel UTP nia kulit depois haloos kabel refere atu nune fiu hirak ne’ebe iha laran sai los. Haforma pojisaun tuir diagrama ne’ebe fo sai iha leten. Tau konsentrasaun ho diak, tamba iha kabel ida ne’e nia tutun sorin ho tutun sorin seluk la hanesan Tesi kabel nia tutun atu nune sai hanesan (tetuk). Hatama ba iha konektor RJ-45 no dudu makas atu nune bele to’o iha RJ-45 nia laran, tuir mai habit ho Tang crimping. Halo tuir mos maneira ida ne’e ba iha kabel UTP nia tutun sorin. Hatama kabel nia tutun sorin-sorin ba iha LAN-tester dopois cek, karik lampu husi tester nian lakan husi 1-8 ligadu tuir formasaun ne’ebe iha leten maka kabel refere pronto ona.
Atu hatene nia diferensia husi kabel Cross ho kabel Stright, maka ita presija hare didiak iha kabel rua ne’e, iha kabel ida ita sei detekta lolos katak formasaun husi primeiru sorin no primeiru sorin mak kor mutin orange hotu entaun ne’e kabel Stright, maibe karik ita tau hamutuk no detekta didiak se husi kabel sorin 5
Hatama kabel nia tutun sorin-sorin ba iha LAN-tester dopois cek, karik lampu husi tester nian lakan husi 1-8 ligadu maka kabel refere pronto ona atu uja
2. Lalaok Monta Rede
Iha lalaok ida ne’e nia maneira sei hanesan mos ho maneira peer to peer uja Cross maibe so ke iha ne’e sei presija komputador tolu, Kabel Stright no HUB. Tuir mai hili komputador ida atu sai Server no komputador rua seluk sai hanesan Cliente. Tuir mai liga kabel Stright no HUB ne’ebe prontu ona. Haliga kabel Stright husi Komputador ba iha Konektor HUB, entre komputador tolu ne’ebe atu uja halo koneksaun. Hare lalaok tuir mai:
1. Haliga kabel stright husi Komputador ba HUB nune mos ho komutador rua seluk, depois de liga sei mosu janela Wireless iha parte Taskbar, hare iha okos
dejenhu 1. Janela Network nian ne’ebe haliga ona kabel
2. Klik iha dejenhu ne’ebe hatudu iha leten ne’e, mosu janela Currently connected to, hare iha okos.
Dejenhu 2.Janela Currently connected to:
1. Hili ka klik Open Network and Sharing center, sei mosu janela View your basic network information and set up connention, hare iha okos:
Dejenhu 3. Janela View your basic network information and set up connection. 9
2. klik Local Area Connection, mosu janela Local Area Connection Status, hare iha oko.
Dejenhu 4. Janela Local area connection status.
3. Klik Properties mosu janela Local Area Connection Properties, hare iha okos
Dejenhu 5. Janela Local area connection properties
4. Hili iha parte Internet Protocol Version 4 (TCP/IPv4) ka halo ativu tiha no klik properties sei mosu janela Internet Protocol Version 4(TCP/IP) Properties, hare iha okos
Dejenhu 6. Janela Internet Protocol Version 4 (TCP/IPv4) properties. 10
5. Hili ka hamoris Use The Following IP address no prense ka kria IP Adress. Exemplu : IP Adress Server 192.168.10.5 , Subnet Mask 255.255.255.0 , Default Gateway husik mamuk. Ba Client IP Adress 192.168.10.9 , Subnet Mask 255.255.255.0 , Default Gateway prense fali IP Adress Server, mak hanesan 192.168.10.5, nune mos ho IP Cliente seluk tan. Hare janela iha okos ne’ebe kria ona IP husi Server.
Dejenhu 7. Janela Internet Protocol Version 4(TCP/IPv4) properties nebe prense ona IP.
6. Prense hotu tiha hili OK.
Iha parte janela Local Area Connection Properties nian tentukan bahwa iha icon Sharing iha nia laran tenki tau simbolu iha Allow other network users to connect trough this computer’s internet connection atu nune Dadus nebe Sharing ho kondisaun ne’ebe loke. Hare nia dejenhu tuir mai.
Dejenhu 8. Janela Local area connection properties nian husi parte icon Sharing.
E. MANEIRA KRIA WIFI KA WIRELESS (AD - HOC)
1) Maneira halo ativu Wireless
1. Cek driver wireless nian, se laiha poresija Instal.
112. Halo ativu wireless ho hanehan butaun ka keyboard ne’ebe ho simbolu Wireless , depois de halo ativu wireless, mosu janela wireless nian nebe hatudu hanesan iha okos ne’e.
Dejenhu 1. Janela husi Wirless nian nebe ativu ona.
2) Maneira kria Wireless (ad-hoc)
1. Klik butaun Start
2. Hili Control Panel, mosu Janela Adjust Computer’s Setting hare iha okos
Dejenhu 2. Dejenhu husi janela Adjust Your Computer’s Settings.
3. Hili Network and Internet, mosu janela Network And Internet, hare iha okos
Dejenhu 3. Janela Network and Internet.
4. Hili Network and Sharing Center, mosu janela View your basic network information set up connection. Hare iha okos
Dejenhu 4. Janela View your basic network information set up connection 12
“Iha parte seluk mos bele uja deit ho hili ka klick iha janela Wireless Network Connection nia okos ne’ebe ho naran Open Network and Sharing Center maka sei mosu mos hanesan dejenhu leten ne’e”.
5. Hili Set up a new connection or network, mosu janela Choose a connection option, hare iha okos
Dejenhu 5. Janela Choose a connection option.
6. Hili Set up a wireless ad hoc (computer-to-computer) network. Ne’ebe hatudu hanesan dejenhu leten.
7. Hili next
8. Mosu janela set up a wireless ad hoc network. Hare iha okos.
Dejenhu 6. Janela set up a wireless ad hoc network.
9. Hili next
10. Mosu janela Give your network a name and choose security option hare iha okos
Dejenhuj 7. Janela Give your network a name and choose security option. 13
Janela leten ne’e haruka atu prense Network Ad hoc, hili Security type no prense Security key. Tuir mai tau simbolu ba iha Save this network. Iha Security key tenki prense karakter to’o ualu “tamba karakter ne’e refere ba Security Type ne’ebe ita hili”. Hare dejenhu iha okos. Exemplu ne’ebe hatudu iha okos ne’e, Naran Network “Class B III”, Security Type “WPA2-Personal”, Security Key “12345678”
Dejenhu 8. janela Give your network a name and choose security option ne’ebe ita prense ona nia naran no seguransa nian.
11. Hili next
12. Mosu janela the Class B III network is ready to use, signifika katak kriasaun Ad Hoc Network susesu ona, hare iha okos
Dejenhu 9. Janela Class B III network is ready to use.
13. Hili close.
3) Maneira Kria IP Adress
Tentukan katak Cliente tenki halo koneksaun ona ho Naran Wireless ne’ebe kria husi Server. “ka liga ba iha Wireless Class B III”. Tuir mai kria IP Adress ho maneira, hare iha okos:
1. Klik start butaun Start
2. Hili Control Panel
3. Mosu janela Adjust your Computer’s Setting, hare iha okos
dejenhu 1. Janela Adjust your Computer’s Setting 14
4. Hili Network and Internet sei mosu janela Network and Internet, hare dejenhu iha okos.
dejenhu 2. Janela Network and Internet
5. Hili Network and Sharing Center mosu janela View your basic network information set up connection, Hare iha okos
dejenhu 3. Janela View your basic network information set up connection.
6. Hili Wireless Network Connection Class B III sei mosu janela Wireless Network Connection, Hare iha dejenhu okos
dejenhu 4. Janela Wireless Network Connection Status.
7. Klik icon properties mosu janela Wireless Network Connection Properties, hare iha okos
dejenhu 5. Janela Wireless Network Connection Properties. 15
8. Hili Internet Protocol Version 4(TCP/IPv4), hare iha okos:
9. Hili Icon properties mosu janela Internet Protocol Version 4(TCP/IPv4), hare dejenhu okos:
Dejenhu 6. Janela Internet Protocol Version 4(TCP/IPv4)
10. Hili Use the following IP address no kria IP Adress, Exemplu: IP Adress 192.168.10.5 ba server, Subnet mask 255.255.255.0, Default Gateway husik mamuk, IP Adress ba Cliente rua labele hanesan ho IP Adresss server maibe so ke Subnet Mask maka hanesan no Default Gateway tenki prense fali IP Adress Server nian, hare janela IP Adress ne’ebe prense husi Server tuir mai:
dejenhu 7. Janela Internet Protocol Version 4(TCP/IPv4) ne’ebe prense ona IP Adress husi server.
11. Hili OK.
16
12. Iha janela Wireless Network Connection Properties tentukan katak iha icon Sharing tenki tau simbolu ba iha Allow other network users to connect through this computer’s internet connection, hare dejenhu okos
dejenhu 9. Janela Wireless Network Connection Properties iha parte icon Sharing.
13. Hili close.
F. LALAOK SHARE KA FAHE DADUS
1. Hili file ka folder ne’ebe atu fahe ba komputador seluk
2. Klik kanan ba iha folder refere no hili properties mosu janela Folder refere nia naran+properties, hare dejenhu okos
dejehu 1. Dejenhu folder nia naran+properties. 17
3. Hili icon Sharing mosu tampilan icon Sharing nian, hare dejenhu okos
dejenhu 2. Janela narar folder+properties husi icon Sharing.
4. Hili icon Share mosu janela File Saring, hare iha okos
dejenhu 3. Janela File Sharing.
5. Iha parte Add nia sorin karuk iha simbolu triangulu kiik oan ida, klik iha nia no hili everyone, tuir mai klik Add atu nune everyone mosu iha tabela okos, hare dejenhu tuir mai
dejenhu 4. Janela File Sharing nian ne’ebe depois ita halo tuir ona maneira ne’e hateten iha numeru 5.
6. Hili icon Share mosu janela Your Folder is Shared, katak folder ka dadus ne’ebe fahe susesu. tuir mai hili icon Done, hare iha okos
dejenhu 5. Janela Your folder is shared depois de ita klik icon Share. 18
7. Iha icon Shared nia okos iha Advensed Sharing klik iha nia, no tentukan katak tau ona simbolu ba iha This folder are sharing, atu nune folder ne’ebe share bele loke husi komputador seluk, hare iha okos
dejenhu 6. Janela Advenced Sharing ne’ebe tau ona simbolu ba iha Share This Folder.
8. Tuir mai hili Apply no OK. No folder refere otomatikamente fahe ona ba komputador Cliente sira ne’ebe halo koneksaun ho komputador Server refere.
G. MANEIRA ATU LOKE FOLDER NE’EBE SHARE ONA
1. Clinte sira presija loke iha Computer ka My Computer
2. Iha browser ne’ebe hakerek Computer ka browser Computer nian hakerek \\+IP Adress Server nian, hare iha okos:
3. Depois de hakerek ona iha browser tuir mai hanehan butaun Enter, no folder ne’ebe Share ona husi komputador Server sei mosu iha komputador Cliente sira, hare iha okos:
4. Bele loke folder ne’ebe mosu iha Komputador Cliente ka bele le’e no kopia fali ba komputador Cliente refere.
H. LALAOK SHARE KA FAHE FOLDER UJA FTP
Atu Share file liu husi FTP, primeiru tenki install iluk software ka aplikasaun ida ho naran Xampp, tamba iha aplikasaun ida ne’e nia laran sei iha programa ida ne’ebe sei fasilita ita hodi bele fahe dadus ba malu no programa refere hanaran FileZilla. Dejenhu aplikasaun Xampp hare iha okos
Dejenhu1. Aplikasaun Xampp. Iha lalaok ida ne’e sei uja ka presija komputador ne’ebe mak atu hetan fahe ka Share file husi Server sei liu husi rua ba leten, hare lalaok tuir mai:
ü Kria Wireless Ad Hoc (iha kria wireless Ad Hoc nia lalaok sei hanesan mos ho kria wireless Ad Hoc nebe esplika ona iha Share File Liu Husi Wireless Ad Hoc)
ü Kria IP Adress (iha kria IP Adress nia lalaok mos hanesan ho kria IP Adress husi Share File Liu Husi Wireless Ad Hoc ne’ebe esplika ona iha leten)
ü Tentukan katak Server tenki install ona Aplikasaun ne ebe temi iha leten ho naran Xampp.
ü Server tenki setting aplikasaun FileZilla ne ebe iha Programa Xampp nia laran.
Lalaok hahu nian:
1. Klik Start
2. Hili All Program
3. Hili Xampp control panel, hare dejenhu iha okos:
dejenhu 1. Hahilik Xampp ne’ebe fo sai iha aplikasaun refere. 20
4. Klik Xampp control panel mosu janela Xampp Control Panel Aplication, hare iha okos
dejenhu 2. Janela Xampp control panel Aplication.
5. Tuir mai klik iha Start parte Apache nian no FileZilla, tamba iha parte rua ne’e mak ita sei uja deit hodi fahe folder no dadus ba malu liu husi aplikasaun ida ne’e, hare iha okos
Dejenhu 3. Dejenhu husi Xampp nian ne’ebe klik start ona iha parte ne’ebe temi ona iha leten.
6. Klik icon Explore no klik dupla folder FileZillaFTP, tuir mai hili FileZilla Server Intervace sei mosu janela tuir mai
Dejenhu 4. Dejenhu programa FileZilla.server 21
7. Hili Icon edit no klik Users mosu janela Users, hare iha okos
dejenhu 5. Janela Users husi programa FIleZilla
8. Klik Icon Add iha parte sorin los iha area Users mosu janela Add User Account, iha parte koluna leten ne’ebe mamuk Prense Account nia naran exemplu Admin, hare iha okos
dejenhu 6. Janela Add user account
9. Hili Ok no sei fila fali ba iha janela User
10. Iha area Account Setting, iha parte okos iha Enabled Account iha ona Simbolu no tuir mai tau tan simbolu ba iha Pasword no kria password, exemplu Admin
11. Iha area Page klik parte Shared Folder atu hili folder hodi fahe ka share, hare iha okos
dejenhu 7. Janela User iha area page no parte Shared Setting. 22
12. Klik Icon Add atu nune fo sai folder sira ne’ebe hakarak atu fahe, hare iha okos
dejenhu 8. Janela Browse for folder
13. Hili folder ne’ebe atu fahe no hili Ok.
14. Depois de hili folder no klik Ok, mak folder refere mosu ona iha parte area Shared Folder nian ona, tuir mai hili Set As Home Dir, hare iha okos
.
15. Tuir mai hili Ok.
I. LALAOK ATU LOKE FOLDER KA FILE NE’EBE FAHE
1. Loke Mozilla Firefox ka internet browser ne’ebe install ona iha komputador Clinte sira
2. Hakerek IP Adress Server ftp://192.168.10.20 enter, mosu janela Authentication Required , hare iha okos
3. Ba Cliente sira bele direitamente, klik folder ka file ne’ebe atu klik, depois de hili folder no klik, mosu janela Authentication Requered tuir mai, enter.
4. Mosu janela Index of ftp://192.168.10.20
5. Klik file ne’ebe atu simu ka atu kopia, mosu tan janela Authentication Required, prense nafatin user name no password hanesan iha leten. Enter.
6. Mosu janela husi file ne’ebe atu share, tuir hili Ok no file refere otomatikamente Download ba iha folder download fatin. Hare dejenhu iha okos
7. File refere mosu ona iha Folder Dounload, iha parte data C: nian
Konkluzaun
Ba le’e nain sira hotu ne’ebe le’e ami nia relatorio ida ne’e, karik iha parte balun ne’ebe la los no la tuir teoria balun karik labele konfuzaun tamba ne’e mak ami hakerek nain sira nia hakas an no serbisu, ba ita bo’ot le’e nain tomak karik iha failha ruma ho ami nia relatorio ida ne’e, bele aumenta tan ita bo’ot sira nia sujestaun ka bele mos modifika atu nune relatorio ida ne’e bele sai diak liu tan hodi bele fo benefisiu mai ita atu komprende klean liu tan ba iha Rede komputador ka Jaringan Komputer.